Živeti zdravo u medijima – priča o anemiji

Objavljeno: 13/09/2021

Časopis “Magično bilje” je pisao o nama:

Malo su me podmladili, hvala im na tome, no evo mala dopuna, imam 40 godina (iako 30 zvuči baš lepo 😉 ), a naša odiseja zdrave ishrane, zelenih smoothija, zelenih ceđenih sokova traje već 11 godina i nećemo je menjati, jer nam je samo dobro donela (i deci i nama velikima).

Radionica sirove hrane sa Mihaelom i Sanjom

Objavljeno: 09/09/2014

Dragi prijatelji,

Velika nam je čast i zadovoljstvo da vas pozovemo na radionicu sirove hrane sa Mihaelom Devescovi iz Zagreba i Sanjom (Vesela porodica) iz Novog Sada.

Radionica će se održati u subotu 04.10.2014. godine i periodu 12-16h u Joga centru Hipokrat (ul. Stratimirovićeva br.6, Novi Sad).

Dođite da razmenimo iskustva o sirovoj hrani i naučimo zajedno da pripremamo sirove poslastice: blijno mleko, zeleni kašasti sok (green smoothie), krekere, paštetu, senf, punjene šampinjone, špagete sa tri različita sosa,  čokoladnu tortu.

Tokom radionice odgovaraćemo na vaša pitanja i ispričati vam naša iskustva sa sirovom hranom, vegetarijanskim i veganskim načinom ishrane, kao i ishrani dece na ovaj način (od beba kojima uvodimo dohranu do starije dece koju želite da hranite zdravije).

Minimalan broj prijavljenih za održavanje radionice je 10, maksimalni broj je 30 polaznika. Broj mesta je ograničen, rezervišite vaše mesto unapred i dođite da se upoznamo i družimo.

Cena radionice: 2000 din

Prijave na broj: 064-1416147 (Sanja).

Radujemo se druženju sa vama!

Radionica

GMO: mitovi i činjenice

Objavljeno: 25/11/2013

Prenosimo u celosti tekst objavljen na: http://medicinskifakultet.blogspot.com/2013/10/gmo-mitovi-i-cinjenice.html i zahvaljujemo se autoru na odličnom istraživanju i informacijama koje svi treba da znaju:

„Any politician or scientist who tells you these products are safe is either very stupid or lying. The hazards of these foods are uncertain. In view of our enormous ignorance, the permature application of biotechnology is our enormous ignorance, the premature application of biotechnology is downright dangerous.“

—David Suzuki, CC, OBC, Ph. D LLD, Geneticst

Dok neki ljudi u genetski modifikovanoj hrani vide logičan i nužan razvoj nauke i njene primene u poljoprivredi, drugi se zalažu za organsku hranu.

Gde je istina?

darvin

Šta je zapravo genetski modifikovana hrana najbolje možemo objasniti na osnovu sledećeg primera:

 

GMO mitovi i činjenice

Pogledajte ovu ilustraciju kukuruza. Da li možete da pronađete razliku?

kukuruz

Ne, ne možete. Ali, klip kukuruza levo ima u svojoj ćeliji ubrizgan DNK bakterije. Takav DNK proizvodi otrovni pesticid u samoj ćeliji biljke. Ovaj pesticid se ne može oprati i nikada i nikakvom obradom namirnice neće nestati. On završava u vašem telu. Sa, za sada, (ne)poznatim posledicama po vaše zdravlje i ozbiljnom sumnjom na ozbiljne posledice čak i na vaše potomke.

U levoj koloni su prikazani najčešći mitovi vezani za GMO, dok su u desnoj koloni data objašnjena koja ste mogli sami da guglate, ali niste imali vremena. Zato sad čitajte i “delite” dalje ovaj članak. Tako dajte svoj doprinos u borbi protiv GMO! “Otvorimo” ljudima oči! STOP GMO!

Mitovi o GMO

Istina o GMO

Koristi se manje

pesticida u proizvodnji

Biljka dobija gen kojim sama postaje pesticid. Takvu biljku jedemo. Ne onu koja je prskana pesticidom spolja, već onu koja u sebi nosi gen oztova za insekte.

U ekološkom smislu je prihvatljivo, jer manje pesticida odlazi u vazduh, vodu, zemljište i ne zagađuje se okolina.

Narušava eko-sistem jer GMO biljka oštećuje druge, prirodne organizme. Na primer, gen koji ima osobinu pesticida, dokazano uništava pčele i leptire.

Smanjuje troškove agrobiznisa i povećava profit u poljoprivredi.

Poskupljuje proizvodnju na duži rok: GMO sadrži gen terminator, koji primorava poljoprivrednika da svake godine iznova kupuje seme. Poljoprivrednik osim za seme, plaća patentna prava vlasniku patenta od svog prinosa, svake godine.

Na manjem prostoru proizvodi se veća količina zasada i uspeva veći prinos.

Zemljište na kojem se jednom poseje GM seme, narednih 10 godina je jalovo za svaku prirodnu kulturu koja je ranije bila sejana tradicionalnim načinom.

GMO proizvodnja je strogo kontrolisana u laboratorijskim uslovima i testirana za ljudsku upotrebu.

Nijedan test koji je sproveo proizvođač nije trajao duže od tri meseca, na osnovu čega se ne može sa sigurnošću tvrditi da je GMO bezopasan za ljudsko zdravlje na duži rok.

GMO je doprinos savremene nauke u smanjenju bolesti i alergija jer je GM hrana boljeg nutritivnog sastava i bogatija vitaminima od one koja se nalazi u prirodi.

Nijedna laboratorijski proizvedena biljka ne može imati za čoveka vredniji nutritivni sastav od one biljke koja je nastala prirodnim putem, u prirodi. Dokazano je da GM hrana povećava alergijske reakcije i stvara nove.

Evropska unija nas prisiljava da prihvatimo promet, trgovinu i gajenje GMO da bismo postali članica EU.

Samo 6 od 27 država članica EU odobrava GMO na svojim teritorijama. Regulative u EU daju slobodu članicama da same donose odluke po ovom pitanju, bez ikakve smetnje.

GMO pre svega pomože

smanjenje gladi u svetu.

Broj gladnih u svetu se nije smanjio značajno u poslednjih 20 godina koliko se laboratorijski proizvodi GMO seme.

GMO je hrana za siromašne, jer je organska ili konvencionalna proizvodnja hrane preskupa.

GMO pojeftinjuje proizvodnju procesuirane hrane, što ne smanjuje cenu tog proizvoda u prodavnici. Jeftinije je za prerađivače hrane, a ne za konzumante.

Čovek je oduvek intervenisao u prirodi, ono što je bilo kalemljenje nekad, danas je laboratorija i manipulacija genima, kao odgovor na korišćenje nauke u svakodnevnom životu.

Kalemljenje biljaka u prirodi i razbijanje ćelije i ubrizgavanje gena drugog organizma nije isto. Prvi proces je pomoć čoveka prirodi, drugi je manipulacija prirodom zarad profita. Dva psa možete ukrštati bez opasnosti po vrstu, ali van loboratorije ne možete ukrštati paradajiz i ribu, što GMO čini.

Države članice EU koje su odobrile GMO useve na svojim teritorijama, imaju veće prinose po hektaru, pa samim ti i profit od poljoprivrede.

Potpuno netačno. Prema podacima FAOSTAT-a, u periodu od 2005. do 2010. Srbija je imala veće prinose po hektaru nego Rumunija ili Slovačka, koje gaje GMO na svojim njivama.

GMO uvek može da se zasadi na određenom i ograničenom područiju, čovek uvek ima slobodu da bira da li će da uzgaja tradicionalno ili GMO seme.

GMO biljka se ne može ograničiti na jedan prostor, jer se njen polen širi na okolnu prirodu i biljke. Poznat je slučaj u Kanadi, kada je GMO kultura sa susedne njive oplodila kulturu njive sa tradicionalnim semenom, a proizvođač semena je odmah zatražio od vlasnika nekada tradicionalne i sada zagađene njive plaćanje patentnih prava za prinos. Prvo ovakvo suđenje malog čoveka protiv velike korporacije.

Domoći poljoprivrednici su zainteresovani za GMO, zbog većih prinosa, a to će generalno povećati profit u oblasti poljoprivrede i kod nas.

Poljoprivrednici su većinom zainteresovani za konvencionalnu proizvodnju a ne GMO, a uvođenje GMO semena će tragično ugroziti domaće smenarstvo i skinuti nas sa liste poželjnih izvoznika, jer se više nećemo razlikovati od ostalih

GMO će obogatiti i osnažiti seljaka, a to je osnova za izlazak iz krize.

GMO će obogatiti jedino i isključivo proizvođače ovog semena i proizvoda za zaštitu semena i njihove zastupnike i distributere. Dugoročno gledano, širenjem GMO, hrana na svetu će biti monopolizovana i bitu u vlasništvu nekolicine velikih hemijskih industrija.

Manje je štetan GMO od pesticida i herbicida za ljudsku ishranu.

Srbija je po potrošnji pesticida ispod evropskog proseka. Problem sa pesticidima i herbicidima je problem karence, vremena (određenog broja dana) koje je neophodno da prođe između poslednjeg prskanja i berbe. U Srbiji se ne poštuje karenca, jer seljak teži da što pre iznese berbu pred kupca. Kada bi se to regulisalo, šteta od pesticida po ljudsko zdravlje ne bi postojala.

Ne postoji nijedno validno istraživanje koje dokazuje štetnost GMO za prirodu, ljude i životinje.

Postoje brojna istraživanja koja dokazuju štetnost GMO po prirodu, ljude i životinje, ali su brzo diskreditovana, uvek sa stanovišta metodologije istraživanja.

Svetska Trgovinska Organizacija (STO) uslovljava prijem u članstvo dozvolom za uvoz, trgovinu (i uzgoj) GMO

Istina. Isto tako, najnovija članica, Rusija, primljena letos, u oktobru zabranjuje GMO nakon rezultata istraživanja francuskih naučnika. Kakve će to posledice na njihovo sveže članstvo imati, videćemo. I, netačno: STO ne traži da uzgoj GMO bude uslov za članstvo.

Izvor:

http://www.stetoskop.info/Sve-sto-vas-je-ikada-zanimalo-o-GMO-a-niste-imali-vremena-da-guglate-5257-c15-content.htm

http://www.mooshema.com/2012/11/12/gmo-prirucnik-za-laike-mitovi-i-cinjenice/

Autor teksta: 

Domaće sredstvo za pranje veša

Objavljeno: 14/11/2013

Čitajući različite web stranice na temu ekološkog stila života, nekorišćenja hemije, vraćanja prirodi, naišla sam više puta na odlične recepte za pravljenje sredstava i preparata za ličnu higijenu i čišćenje kuće. Vratimo se prirodnim preparatima, zdravije je i ekonomičnije.

Ranije smo koristili Elisin tečni deterdžent za mašinsko pranje rublja (599din/500ml), međutim vremenom mu je cena rasla, a naša porodica se širila, pa nam se više ne isplati da ga kupujemo. Njegova najveća prednost je to što je u potpunosti prirodan, napravljen od biljaka. Takve preparate sam oduvek želela u svom domaćinstvu, ali sam našla način da ih i sama napravim za veoma male pare. Evo šta vam je potrebno za domaće sredstvo za mašinsko ili ručno pranje veša:

  • 300g biljnog ili domaćeg sapuna (ili još bolje sapuna za skidanje fleka. Ja sam koristila Himalaya sapun u prvoj turi, sada sam napravila novu turu sa sapunom za skidanje fleka.)
  • 3 l vode
  • 150g kalcinisane sode (Na2CO3) još se zove: pralna soda/ soda za pranje buradi, washing soda ,kalcinirana soda i kristalna soda. Nije isto što i kaustična soda/ masna soda/ živa soda (NaOH) je jaka baza,nagriza, koristi se u proizvodnji čvrstih/krutih sapuna, ali je u ovom receptu ne koristimo.)*
  • 20-30 kapi eteričnog ulja– po želji (za dodatni miris)

—————————————————————————

Dobije se 3kg sredstva za pranje veša. (za veću ili manju količinu, srazmerno smanjiti/povećati udeo sastojaka.) Sa mališanom od godinu dana i gomilom uflekane odeće, nama 3kg traje oko mesec/mesec i po dana. Ako nemate “male slatke proizvođače fleka” u porodici, može da traje i mnogo duže.

Kalcinisanu sodu možete kupiti u poljoprivrednoj apoteci, 1kg/100 din. Ona se koristi u industriji i vinarstvu za skidanje masnoća, izbeljivanje, omekšavanje vode. Umesto nje se može koristiti i obična soda bikarbona, ali u znatno većoj količini (čak i do 5-6x više. Običnu sodu nisam nikada koristila, ali sam čitala da su žene pravile sa njom i kažu da lepo opere- sa običnom sodom dobijate tečno sredstvo za pranje veša, a sa kalcinisanom sodom bude u relativno čvrstom stanju.)

Priprema:

  • Izrendati sav sapun.

Ova mala remek-dela u obliku gela za veš napravila je moja prijateljica Jelena Torbica

Ova mala remek-dela u obliku sredstva za pranje veša napravila je moja prijateljica Jelena Torbica

  • U većem loncu (koji koristite za iskuvavanje krpa ili loncu koji nećete koristiti u druge svrhe) zagrejati vodu. Kada voda proključa dodati sapun i povremeno mešati da se sav sapun rastopi.
  • Kada je sav sapun rastopljen, smanjite vatru i polako dodajte kalcinisanu sodu. Možete i skinuti sa vatre dok ne dodate svu sodu, budući da jako lako kipi. Vratiti na vatru i mešati da se sva soda dobro rastopi, da ne bi ostavljala bele tragove po odeći. Smesa će vrlo brzo početi da se zgušnjava. Ugasite vatru/ringlu kada se sva soda rastopi. Kada se smesa ohladi, možete dodati eterično ulje, dobro promešati i preliti u posudu gde ćete čuvati vaš domaći “prašak”. Kada se ohladi, vaše sredstvo za pranje veša će biti čvrsto. Ja prelijem u plastičnu kantu od 3kg, sa poklopcem i ostavim u kantici jednu kašiku kojom doziram kasnije. Ako ste umetničke duše, kao moja prijateljica, možete sredstvo preliti u silikonske kalupe za kolače i uvek imati spremnu količinu koju ubacujete u mašinu za veš.

Doziranje:

  1. Direktno u bubanj dodati 6 kašika na punu mašinu od 5 kg. (kod nas se pere sve na 60 ili 30/40 stepeni. Ako perete u hladnoj vodi, bilo bi dobro da u potpunosti rastvorite sredstvo- da ne ispirate dva puta isti veš, kao što se meni desilo :D). Količinu sredstva koju koristite za jedno pranje ćete možda smanjiti ukoliko budete koristili neki jači sapun za osnovu, kao što su sapuni za skidanje fleka ili domaći sapun (koji ne koristim iz etičkih razloga, jer se pravi od loja.)
  2. Za omekšavanje veša možete dodati kašiku sirćeta/ limuntusa i soli. (ovo nisam nikada probala, iako sam na više mesta pročitala pozitivne komentare. Veš mi je i bez toga veoma lep i mekan, pa jednostavno nisam imala potrebu da probam.)

Za uflekan veš predlažem da prethodno potopite ili properete mrlju pre mašinskog pranja (kao i kod drugih praškova za veš, bar onih koje sam ja koristila: obično je za fleke od voća/povrća, ukakane trenerke/odelca bilo potrebno oprati čim fleku uočim, a posle se bolje opere u mašini i fleka nema.)

Za čišćenje vaše veš mašine od kamenca, odlično je jednom u nekoliko meseci uključiti praznu mašinu na 90 stepeni sa 1 šoljom limuntusa. Ovu recepturu koristimo umesto Kalgona.

 Beljenje veša/skidanje fleka: 

1. Limun možete koristiti za prirodno izbeljivanje veša, skidanje mrlja od crvenog voća ili skidanja žute boje koju veš dobije od stajanja.

Za mašinsko pranje: dodati pola šolje limunovog soka u bubanj.

Za ručno pranje: potopiti beli veš u vodu sa kriškama limuna ili dodati pola šolje limunovog soka na 3-4l vode. Ostaviti par sati da deluje. (za tvrdokornije mrlje ostaviti potopljeno preko noći)

Ako trenutno nemate limun pri ruci, pomoći će i rastvor soli i sode bikarbone. Na isti način možete sodom skinuti i fleke od znoja na odeći.

Odlična stvar: veš se ne može “previše” izbeliti, niti oštetiti.

2. Fleke od ulja se skidaju ako se fleka odmah pospe brašnom ili bebi puderom. Oba će upiti masnoću.

3. Čuvene mrlje od zelenog povrća ili trave: krišku krompira staviti na fleku, kasnije isprati sapunom.

4. Fleke od voća i voćnih sokova se odlično skidaju ako fleku pospete alkoholnim sirćem i kasnije isperete na uobičajen način.

* Hvala Dubravka Tomasic i Kala Timon na detaljima oko razlike kaustične i kalcinisane sode i nazivima za kalcinisanu sodu na svim jezicima Balkana <3

Pravilno čuvanje voća i povrća

Objavljeno: 26/08/2013

Ukoliko imate mogućnost da jedete sveže ubrano voće i povrće, unećete najveću količinu hranljivih materija. To podrazumeva i da konzumirate najviše narmirnica koje su uzgajane lokalno, u vašoj neposrednoj okolini. Namirnice koje stižu iz drugih krajeva sveta su odličan dodatak vašoj ishrani, ali su obično ubrane zelene i sazrevaju u transportu ili u gasnim komorama, te je ponekad teško kupiti kvalitetno voće iz drugog podneblja.Voce i povrce

Ko ima svoju baštu, pravi je srećnik. Ukoliko nemate svoju baštu, pokušajte kod proizvođača voća i povrća. Na zapadu postoji mogućnost da odete u sezoni berbe u voćnjak ili povrtnjak i da berete zajedno sa radnicima. Sve što uberete platite po znatno nižoj ceni, jer nema troškova plaćanja radnika i transporta. Ukoliko u vašoj okolini nema organskih proizvođača, ili nemate mogućnost da odete da berete sveže, uzgajanje klica i izdanaka u vašoj kuhinji je najbliže direktnom branju voća i povrća. Ovo su prave male vitaminske bombe, koje sadrže sve vitamine i minerale koje će sadržati i biljka kada poraste. A najvažnije, sadrži ih i dalje u momentu konzumacije. Više o klicama i klijanju pročitajte ovde.

Kada ste kupili narmirnice ili ih sveže ubrali, važno je pravilno skladištenje. Evo nekoliko praktičnih saveta:

Povrće i voće je veoma bogato vitaminima, mineralima, fitonutrijentima. Nakon branja, broj hranljivih materija se postepeno smanjuje. Svetlost, toplota i izloženost vazduhu ubrzavaju proces. Zbog toga je veoma važno pravilno čuvati namirnice.

Namirnice koje dugo stoje na policama u prodavnici, gube dosta hranljivih materija. Namirnice koje deluju kao da venu, ne treba kupovati, nivo hranljivih materija u njima je veoma nizak. Voće i povrće bogato vitaminom C brže truli i vene. Zelena, salata, kelj, blitva i drugo zeleno lisnato povrće lako venu. Nakon nekoliko dana čuvanja na suvom u hladnom mestu registrovano je smanjenje nivoa askorbinske kiseline (jedna od prirodnih komponenti C vitamina, blago kiselog ukusa.). Sa druge strane, kupus je otporniji i može duže da stoji na hladnom mestu. Boranija gubi oko 58%  askorbinske kiseline u toku prva tri dana od branja.

Iako je neizbežno da se količina hranljivih materija smanji, kupovinom svežih proizvoda i pravilnim skladištenjem možemo ovaj proces minimalizovati. Evo i kako:

Zeleno lisnato povrće (npr. zelena salata, maslačak, raštan, lišće gorčice, kres salata, brokoli, blitva, spanać itd.): najbolje ih je čuvati u vakum kesama ili posudama na vakum, da bi se sprečio gubitak vlage i vitamina.

Krastavac i plavi patlidžan: najbolje ih je čuvati u papirnim vrećicama u posudi za povrće u frižideru, kako bismo ih zaštitili od suviše niskih temperatura koje uzrokuju pojavu braon tačaka po kori.

Šargarepanajbolje ju je čuvati u perforiranim kesama (na rupice) koje obezbedjuju cirkulaciju vazduha. Ukoliko imate veću količinu šargarepe i dovoljno prostora, idealan način za skladištenje šargarepe je u širokim dubljim posudama napunjenim peskom. Šargarepe se redjaju u krug, tako da svaka ima dovoljno peska oko sebe. Na ovaj način imaju dovoljnu cirkulaciju vazduha, a pesak imitira zemljište i čuva hranljive materije u šargarepi. Šargarepu treba čuvati od toplote i svetlosti, te može da sačuvaju hranljive materije i do sedam meseci. Nivo beta karotena raste tokom prvih pet meseci od vadjenja šargarepe iz zemlje, potom je dva meseca istog nivoa, i tek nakon toga počinje da opada.

Paradajzgubi ukus kada je čuvan u frižideru. Najbolje je držati ga na sobnoj temperaturi, u posudi gde ima dovoljno vazduha. Nezreo paradajz, kao i drugo nezrelo voće i povrće, treba čuvati na sobnoj temeperaturi u papirnim kesama do sazrevanja. Čuvanje u frizideru usporava proces sazrevanja.

Citrusi: se mogu  čuvati na sobnoj temperaturi nekoliko dana. Ukoliko ih čuvamo u frižideru mogu da traju i po nekoliko meseci.

Jabuketreba uvek čuvati u frideru. Mogu da traju i po nekoliko meseci, ali je postepeno opadanje hranljivih materija, a posebno vitamina C, neizbežno kod dugotrajnog čuvanja. Jabuke čuvajte dalje od povrća ili ih čuvajte u plastičnim kesama, budući da u procesu sazrevanja oslobađaju gas etilen koji doprinosi truljenju drugih namirnica.

Evo još nekoliko predloga za čuvanje namirnica:

Skladištite namirnice u komadu, nemojte ih seckati, guliti i čistiti ako ih nećete odmah konzumirati. Kožica štiti voće i povrće od svetla i vazduha i održava ga duže svežim.

Korenske plodove čuvajte na suvom, mračnom i hladnom mestu: podrum ili posebna posuda za povrće u frižideru (koja je najčešće na najudaljenijem mestu od izvora svetlosti i generalno hladnija od ostatka frižidera.)

 Način na koji čuvate povrće i voće u mnogome može doprineti očuvanju hranljivih materija.
Uklanjanje pesticida sa voća i povrća

 

Ukoliko imate mogućnosti, najbolje je lokalno uzgajano i sveže ubrano voće i povrće. No ako nemate mogućnosti za ovaj luksuz, evo kako da konvencionalno gajeno voće i povrće koliko toliko operete od pesticida:

  1. Napunite raspršivač sa rastvorom vode i jabukovog sirćeta u odnosu 3:1.
  2. Iznad sudopere operite voće i povrće ovim rastvorom.
  3. Operite namirnice u hladnoj vodi, kako biste uklonili tragove bakterija i pesticida. Na ovaj način se može ukloniti najveći deo pesticida i bakterija. Ali ne sve. Evo sta još možete da uradite:
  • Napunite veći sud mešavinom vode i pola šolje vodonik peroksida (Hydrogen peroxide). Ostavite voće i povrće 2-3 minute u rastvoru.
  • Izribajte namirnice nežno kuhinjskom ribaćom četkicom
  • Isperite hladnom vodom.

Druga mogućnost je da voće i povrće potopite u vodu kojoj ste dodali 1 kafenu kašiku zeolita. Nakon 10-15 minuta voće/povrće izvadite iz vode sa zeolitom i isperite.

Uživajte u zdravim navikama i ukusnom voću i povrću.

Banane sa tamnim tačkama po kori

Objavljeno: 09/03/2013

Zrele banane

Zrele banane

Verovatno ste čuli da je najbolje kupovati banane koje imaju tamne tačke na kori. To su zrele banane, a veoma često su to banane koje su na sniženju u prodavnicama.

Zrela banana stvara u sebi supstancu koja se bori sa DEGENERATIVNIM ĆELIJAMA. Ova supstanca se na engleskom zove TNF (Tumor Necrosis Factor).

Kako banana sazreva, na njenoj kori se javlja sve veći broj tamnih tačaka. Što više tamnih tačaka ima na kori, banana ima bolji uticaj na jačanje imuniteta.

Prema japanskom istraživanju, TNF deluje preventivno kod nastanka ćelija raka. Što je banana zrelija, jače je dejstvo TNF-a. U eksperimentu koji je radio profesor na tokijskom univerzitetu, uporedjivan je efekat koji imaju zrela banana, groždje, jabuka, lubenica, kruška, japanska jabuka. Prema ovom istraživanju, banana je dala najbolje rezultate. TNF u banani povećava broj belih krvnih zrnaca i jača imunitet boreći se protiv degenerativnih ćelija raka. Prema navedenom istraživanju, banana sa žutom korom i tamnim tačkama po njoj je osam puta efektivnija u povećanju belih krvnih zrnaca koja štite naš organizam od bolesti, nego banana sa zelenom ili žutom korom bez tamnih tačaka.

Opšta preporuka je da terba pojesti 1-2 banane dnevno radi jačanja imuniteta.

Autor teksta: Aliwale Hussainwale

Ekološki i prirodni proizvodi na našem tržištu

Objavljeno: 19/01/2013

Postoji razlika izmedju ekoloških i prirodnih proizvoda. Prvi mogu sadržati hemiju koja nije štetna za eko sistem, dok su drugi u potpunosti biljnog porekla. Da bismo se hranili zdravo,potrebno je da čuvamo zemlju koja nam daje hranu.

Elisa (Imaju prodavnice u Novom Sadu, Beogradu, Bačkoj Palanci, Kragujevcu, Požarevcu, Pančevu. Posluju takodje u BiH, Makedoniji. Detaljnije pogledajte na njihovoj web stranici): Do skoro je bila iskljucivo kataloška prodaja, a sada je u slobodnoj prodaji u Elisa objektima. Domaća firma. Proizvodi su na biljnoj bazi, prirodni. Proizvodi za negu tela i kose, proizvodi za negu dece, biljne mešavine, čajevi, proizvodi za održavanje higijene domaćinstva.

Zelena apoteka (Futoška 89, Novi Sad, Novi Sad, Telefon: 021/422-717, 47-20-904): Prirodna kozmetika za decu i odrasle (Welleda, Dr. Hauschka, Biokap, -417),  Bahove cvetne kapi i Rescue remedy (biljne homeopatske kapi za različite namene i stanja organizma. Rescue remedy koristimo i za bebu od njegovog 6. meseca), Ajurvedski proizvodi (kozmetika, kreme, ulja, dodaci ishrani), homeopatski lekovi. Možete online kupiti proizvode.

Sapundžijska radnja: sapuni, šamponi, kreme, ulja, sapun za pranje veša, dezodoransi. Online domaća radnja iz Odžaka. Ručna izrada preparata za higijenu od 100% prirodnih sastojaka.

Manna proizvodi: sapuni, kugle za kupanje, egzotični puteri, balzami za usne, eterična ulja (100%-tne čistoće), paketi: proizvodi za decu, proizvodi za suvu kožu, proizvodi za kožu obolelu od ekcema i sl.

Sofi sapuni: prirodna kozmetika- sapuni, kupke, ulja za masažu, balzami za usta

Srebrna voda i proizvodi za negu kože i oralnu higijenu na bazi srebrne vode i bilja: zubna pasta bez fluora (sa MSM-om), sprej za nos, bioaktivna krema, noćna krema, srebrni melem i anti insekt sprej.

Eco mist: kanadski ekološki proizvodi za higijenu domaćinstva. Možete ih poručiti online ili kupiti u Merkatoru, Dm (Drogerie markt) prodavnicama. Potpuno prirodan proizvod na biljnoj bazi.

Ecover: belgijski ekološki proizvodi za higijenu domaćinstva. Možete ih kupiti u Merkatoru, Dm (Drogerie markt) prodavnicama.

Frosch: nemački ekološki proizvod. Dostupan u Merkatoru, Dm (Drogerie markt) prodavnicama.

Green business solutions: Kataloška prodaja proizvoda za kućnu higijenu. Bulevar Evrope,Novi Sad.

Sapunski plod Everest/ Everest tečni deterdžent za veš: Hema-Kheya-Neye (Beograd) i bolje snabdevene prodavnice zdrave hrane u drugim gradovima.

Alverde: nemačka biljna organska linija za ličnu higijenu. Dostupna u DM prodavnicama.

Weleda: prirodna kozmetika za decu i odrasle dostupna u Dm prodavnicama, Zelenoj apoteci.

Himalaya: indijska ajurvedska biljna kolekcija za ličnu higijenu. Dostupan u Merkatoru, UniverExportu, Zelenoj apoteci, bolje snabdevenim prodavnicama zdrave hrane i Dm prodavnicama.

Freshka gora: prirodni proizvodi- sapuni, kreme za lice i ruke, zubne paste, šumeće kupke, lavanda, balzami za usne. Spisak radnji u kojima na teritoriji cele Srbije možete kupiti proizvode Freshka gora preuzmite ovde: Spisak prodavnica (Freshka gora)

Ajurveda: ajurvedska kozmetika, preparati za higijenu usta (uključujući zubne paste bez fluora), ulja, suplementi. Spisak prodavnica u kojima možete kupiti ajurvedske proizvode na teritoriji cele Srbije preuzmite ovde: Spisak radnji sa ajurvedskim proizvodima.

Aloe vera proizvodi: prirodni preparati od aloe za negu tela, kose, lica, kozmetički preparati. U ponudi imaju i zubnu pastu bez fluora.Kupovina se vrši pozivom na telefon  +381 61 141 80 90, ili slanjem e-maila:  info@aloe-vera.rs. Više informacija na web strani aloje vera.

Lush proizvodi: prirodni ručno rađeni proizvodi za negu tela, kose, lica, parfemi, kupke. Možete poručiti online ili kupiti direktno u Tržnom centru Ušće u Beogradu.

Shenemil: prirodni proizvodi za negu kože, masaža, kozmetika

Enciklopedija narodne medicine: narodna medicina za svaki dan  i saveti za domaće kozmetičke preparate

Woody četkica za zube. Woody-ji nastaju iz grančica prirodno gajenog drva Salvadora persica, stabla koje raste u netaknutim područjima Afrike i Azije. Potpuno je prirodan proizvod bez ikakvih veštačkih dodataka i konzervansa.

Gde kupiti organsko voće i povrće u Srbiji

Objavljeno: 04/01/2013

Često se pitamo  gde kupiti organsko voće i povrće u našem gradu, gde je povoljnije? Svakako je najisplativije otići na biogazdinstvo i kupiti veću količinu organskih namirnica, ukoliko za to imate mogućnosti. U tekstu koji sledi ćete pronaći spisak objekata i pijaca širom zemlje gde možete kupiti organske proizvode, voće i povrće, ako i spisak bio farmi u našoj zemlji, koje imaju sertifikovane proizvode ili su u procesu sertiiklacije (što znači da u poslednjih 5 ili više godina godina uzgajaju voće i povrće po principima biološkog uzgoja, bez hemije, bez pesticida i u skladu sa zaštitom prirode, te su u procesu dobijanja potrebnih sertifikata).

Novi Sad:Voce i povrce

  1. Prodavnica “Moj Salaš” (ul. Narodnog fronta 22, Novi Sad): Sezonsko voće i povrće. (jabuke, fisalis, jagode, šargarepa, krompir, kelj, kupus, praziluk, slatki krompir, paprika, crni luk, beli luk, zelena salata, cvekla, bundeva, peršun, krastavac, orasi). Pored voća i povrća, ovde možete kupiti ekološke proizvode za ličnu higijenu i kuću.
  2. Pijaca “Moj salaš”: Svakog četvrtka od juna do septembra na platou ispred Spensa. Sezonsko voće i povrće. Prodavci sa gazdinstava iz cele Vojvodine. Njihove proizvode možete kupiti i u prodavnici “Moj salaš”.
  3. Limanska i Riblja pijaca: tezge porodice Vozar ( Limanska pijaca, tezge: 181 i 182 (ne rade u ponedeljak i utorak) i Riblja pijaca, tezge: 221 i 222) i nedavno otvorena organska ulica na Ribljoj pijaci gde možete pronaći jos izlagača pored porodice Vozar.
  4. Univer hipermarketi: Organski: peršun, blitva, spanać, kelj, cvekla, brokoli, bundeva, krompir, luk, kineski kupus (bok choy), beli kupus, dajkon rotkva, raštan, sveže klice, jabuka, fisalis, jagode, kajsije, višnje (u zavisnosti od godišnjeg doba su neke namirnice dostupne ili ne). U odeljku sa zdravom hranom pronaći ćete organske masline (skupe, ali ima ih), kompletnu liniju beyond semenki i žitarica, kao i hladno cedjeno nerafinisano kokosovo ulje, kompletan asortiman Suncokretovih proizvoda (organska hladno cedjena ulja, buteri, presni namazi), himajalska so (mlevena, po povoljnoj ceni: oko 190 din-500g), suve godži bobice (goji berries).
  5. Merkator je vraćen odeljak sa organskim voćem i povrćem. Možete kupiti organski karfiol, brokoli, deo Vozarovog povrća, organski limun, narandža, kivi, krompir, luk i drugo voće i povrće u zavisnosti od sezone. Lepa vest je da organskog povrća porodice Vozar ima čak i u Merkatoru u Nišu, iako je proizvodnja pored Novod Sada. U odeljku sa zdravom hranom ćete pronaći veliki izbor organskih proizvoda: canah proizvode (organsko seme konoplje, ljušteno konopljino ulje i sl.), organske semenke iz linije beyond (pasulj, amarant, kinoa, pirinač, mleveni rogač i još puno toga), kokosovu vodu koju nisam nigde drugde nasla u Srbiji, sve organske Suncokretove proizvode (više vrsta organskih hladno cedjenih ulja (najviše volimo konopljino i laneno, ali ima i orahovo, bundevino i druga), suve godži bobice, Green magma prah ječmene trave i sl..
  6. Metro: Slična ponuda kao u Univeru, povrće od porodice Vozar: peršun, cvekla, spanać, brokoli, kineski kupus. (skuplje nego u Univeru). Periodično imaju korijander.
  7. Bio zdrava hrana (ul. Rumenačka br 5): Jedna od bolje snabdevenih zdravih hrana. Prodaju opremu za klijanje, organske klice, seme konoplje, konopljino ulje, kokosovo ulje i brojne organske i ekološke proizvode.. Sveže voće i povrće ne drže.
  8. Organic house, zdrava hrana (Miše Dimitrijevića 24): organsko voće i povrće (što je novina za prodavnice zdrave hrane u Novom Sadu), ekološki proizvodi za domaćinstvo
  9. Najpovoljnije konvencionalno gajeno voće i povrće u Novom Sadu možete kupiti na Kvantašu. Cene su nekad i do 50% niže od drugih pijaca i hipermarketa. Odlično mesto za kupovinu avokada, ananasa, manga, južnog voća i sl. Kupovina na gajbu je daleko isplativija od kupovine na kilogram.

* * *

Beograd:

  1. Centar organske hrane i domaćih proizvoda-proizvođačke cene: Maksima Gorkog 27, kod Kalenić pijace
  2. Biošpajz, Kalenića pijaca, Njegoševa bb, Beograd ( Anti-pesticid prah Everest za pranje konvencionalno gajenog voća i povrća (prirodan proizvod od sapunskog ploda) možete kupiti u Beogradu u Bio špajz prodavnicama ili naručiti online u Biošpajzu ili Hema Kheya Neye.)
  3. Macrobiotic, Kičevska 30, Beograd
  4. Nutricia, Skadarska 47, Beograd
  5. Hema-Kheya-Neye, Hilandarska 24, Beograd
  6. Maslina, Katanićeva 2, Beograd
  7. Pijaca u bloku 44, Novi Beograd: svakog drugog vikenda organsko voće i povrće
  8. Hipermarketi: Univer export, Merkator, Metro
  9. Pijaca Kvantaš, Beograd, (prema navodima poznanika koji žive u Beogradu, na Kvantašu u Beogradu možete pronaći veoma povoljno konvencionalno gajeno voće i povrće, kao i u Novom Sadu. Odlično mesto za kupovinu avokada, ananasa, manga, južnog voća i sl.)

* * *

Pančevo: Zelena pijaca (organski proivodi iz Banatskog Brestovca i Glogonja).

* * *

Subotica

  1. Bioteka, Trg Oktobarske revolucije 7, Subotica
  2. Sunčev cvet, Petra Drapšina 17, Subotica
  3. Hipermarket Univer Export

* * *

Vršac

Kvantaš– konvencionalno gajeno voće i povrće, online pijaca za nabavku na malo i na veliko.

* * *

Niš

  1. Beyond, Voždova 76b, Niš
  2. Hipermarketi: Univer export, Merkator

* * *

Bio gazdinstva (bio farme)

Ovde možete preuzeti spisak bio-gazdinstava na teritoriji Srbije. Neka od njih su već sertifikovana, odnosno poseduju adekvatan serfikat koji potvrdjuje da uzgajaju voće i povrće gajeno po principima organske poljoprivrede, dok se druga nalaze u procesu sertifikacije, što znači da preko 5 godina uzgajaju namirnice po principima biološke privrede, ne koriste pesticide, hemiju, bave se održivom poljoprivredom i čekaju na dobijanje sertifikata. 

Spisak bio farmi u Srbiji sa opisom proizvoda koje nude i spiskom prodavnica gde se proizvodi mogu kupiti.

Spisak svih sertifikovanih proizvodjača u Srbiji, prema podacima sertifikacione kuće Organic Control System iz decembra 2015. godine.

* * *

Ukoliko imate informacije  o drugim prodavnicama u Srbiji i regionu, slobodno ostavite informacije u komentaru, uvrstićemo ih u članak. Zahvaljujem se svim divnim ljudima koji su dali svoj doprinos da ovaj spisak proširimo najbolje moguće prema našim dosadašnjim znanjima.

 

Koje voće/povrće jesti isključivo organsko, a koje može da se jede i konvencionalno gajeno

Objavljeno: 28/07/2012

U svojoj knjizi “Creating healthy children” (prim. prev. Stvorimo/odgajimo zdravu decu) Karen Ranzi navodi (citiram):

“Od konvencionalno gajenog voća, nektarine upiju najviši procenat pesticida. Celer ima najveće šanse za upijanje više vrsta pesticida odjednom u samo jednom plodu. Avokado je najmanje podložan upijanju pesticida. Pranjem se skida deo pesticida, ali svo voće koje je korišćeno u istraživanju je prethodno oprano i uprkos pranju imali su veliku količinu pesticida u sebi. Prema drugom istraživanju meksičke dinje, kajsije, boranija, krastavci i čileansko groždje imaju najviši stepen pesticida od svog voća i povrća.”

Prema trećem istraživanju:
tabela